Prema Zakonu o javnim putevima upravljač javnog puta je javno preduzeće, privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su registrovani za obavljanje delatnosti upravljanja javnim putem. Takođe, prema istom tom zakonu, u Članu 15, propisana je ODGOVORNOST upravljača puta:
Član 15.
Upravljač javnog puta dužan je da obezbedi trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštitu javnog puta i da obezbedi nesmetano i bezbedno odvijanje saobraćaja na njemu.
Upravljač javnog puta odgovara za štetu koja nastane korisnicima javnog puta zbog propuštanja blagovremenog obavljanja pojedinih radova na redovnom održavanju javnog puta propisanih ovim zakonom, odnosno zbog izvo đenja tih radova suprotno propisanim tehničkim uslovima i načinu njihovog izvo đenja.
Iako je regulativa sasvim jasna, stanje javnih puteva i ulica ali i odsustvo propisne i adekvatne signalizacije nameću zaključak da se u ovom delu odgovornosti ne radi kako treba. Na ulicama je puno udarnih rupa koje upravljač puta ne popravlja blagovremeno o čemu svedoče i brojne prijave građana.
Posebno je alarmantan podatak o vremenu i resursima koje upravljač puta potroši od prijave do konačnog otklanjanja nepravilnosti, odnosno opasnosti na putu.
Za ilustraciju stepena ozbiljnosti ovog problema je dovoljno proučiti niz poruka upućenih preko zvaničnog Tviter naloga Beokom servisa: https://twitter.com/prijavi_problem
I Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima se bavi problemom bezbednosti puteva u nekoliko članova od kojih naglašavamo sledeće:
Član 132 .
Javni putevi moraju da se obeleže propisanom saobraćajnom signalizacijom, kojom se učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnost koja im preti na putu, odnosno delu puta, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obaveze kojih se učesnici u saobraćaju moraju pridržavati i daju potrebna obaveštenja za bezbedno i nesmetano odvijanje saobraćaja.
Član 22 .
Predmet, odnosno materija koja može da ugrozi, odnosno ometa bezbednost saobraćaja, ne sme se nalaziti na putu.
Učesnik u saobraćaju je dužan da, bez odlaganja, sa puta ukloni predmet, odnosno materiju koja se na kolovozu našla njegovim činjenjem, kao i predmet, odnosno materiju koja potiče sa vozila kojim upravlja.
Ukoliko je u mogućnosti i ako time ne ometa bezbednost saobraćaja, učesnik u saobraćaju je dužan, u cilju bezbednosti saobraćaja, da ukloni predmete i prepreke koji ugrožavaju bezbednost saobraćaja sa kolovoza, a ako nije u mogućnosti, dužan je da o tome, bez odlaganja, obavesti policiju ili preduzeće koje se stara o održavanju puta.
Učesnik u saobraćaju je dužan da, bez odlaganja, obavesti policiju o svakom događaju, odnosno pojavi, koja može ugroziti ili ugrožava bezbednost saobraćaja.
Vlasnik, odnosno korisnik vozila, ne sme dozvoliti da se odbačeno vozilo nalazi na putu, odnosno mestu na kome je dozvoljeno zaustavljanje ili parkiranje vozila.
Neretko se dešava da se zbog radova na rekonstrukciji i obnovi, ali i pri izgradnji novih puteva, signalizacija postavlja na nebezbedan način:
Primer br. 1:
Obratite pažnju na događaj u 10-oj sekundi ovog snimka.
"Vertikalna zapreka" (VII-3.1) je postavljena tako da direktno ugrožava učesnike u saobraćaju pogotovo u koonkretnoj situaciji - autobus u susednoj traci onemogućava prostor za manevar izbegavanja a vozila ispred i nisko sunce ometaju blagovremeno uočavanje ove zapreke.
Posledice ovako postavljene zapreke mogu biti zaista tragične.
Član 294.
Kada se u kontroli saobraćaja utvrdi postojanje neposredne opasnosti po učesnike u saobraćaju, nadležni organ unutrašnjih poslova narediće upravljaču puta da preduzme mere za otklanjanje neposredne opasnosti po učesnike u saobraćaju na putu, odmah po saznanju o postojanju takve opasnosti i o tome će obavestiti organ nadležan za nadzor nad stanjem puteva.
Organ koji vrši nadzor nad stanjem puteva dužan je da se stara da se otklone nastale opasnosti na putu u skladu sa svojim nadležnostima.
Upravljač puta, dužan je da bez odlaganja postupi po naredbi iz stava 1. ovog člana i preduzme mere za otklanjanje opasnosti, a ako nastalu opasnost nije moguće otkloniti u kratkom roku, da preduzme mere da se spreči nastajanje opasnosti po učesnike u saobraćaju.
O preduzetim merama i izvršenim radnjama upravljač puta dužan je da izvesti organ koji je naredbu izdao.
Prema članu 294 ZoBS najvažniju ulogu u otkrivanju postojanja neposredne opasnosti po učesnike u saobraćaju ima nadležni organ unutrašnjih poslova.
Javnost nema priliku da zna koliko puta i u kojim slučajevima je organ unutrašnjih poslova iskoristio prava poverena mu ovim članom kao ni to da li i koliko ovaj član smatra i svojom obavezom.
Najupečatljiviji primer neispunjavanja obaveza upravljača puta prema pravilniku o saobraćajnoj signalizaciji je obeležavanje pešačkih prelaza suprotno odredbama Člana 59 pravilnika:
Pešački prelaz ne sme se obeležavati na putevima sa više saobraćajnih traka po smeru ako prelaz nije regulisan svetlosnom saobraćajnom signalizacijom, osim u slučaju kružnih raskrsnica.
Primer br. 2:
Ovaj primer smo već opisivali u jednom od prethodnih članaka a pominjemo ga ponovo jer upravljač puta, uprkos davno poslatoj prijavi, nije otklonio nepravilnost.
Nepostupanje po prijavi ukazuje na ogroman sistemski problem iako sama nepravilnost nije smela da se desi da je upravljač puta poštovao zakon i pravilnik.
Rekonstrukcija Ulice vojvode Stepe je zbirka problema i neusaglašenosti propisa, propusta i neadekvatnog nadzora: uski trotoari, stubovi na stazi za slepe i slabovide, utege za zatezanje elektro-mreže za tramvajski saobraćaj u visini glava pešaka na pešačkom prelazu...
Primer br. 3:
Na ova dva snimka, napravljena tik nakon rekonstrukcije, možete da uočite silne pomenute nedostatke.
Od nepomenutih je najopasniji nailazak na zonu stajališta kao i ograda stajališta koja zaklanja pogled na pešake koji prelaze ulicu.
Komentari